“Today the Church shows the world the Corpus Christi – the Body of Christ. And she invites us to adore him: Venite adoremus –Come let us adore him. The attention of believers is focused on the Sacrament in which Christ has left himself: Body, Blood, Soul and Divinity.” -St. John Paul 2 monika.3086 https://drive.google.com/file/d/0B1HRdc-yZkSycS1aTnJmRDgzNlE/view “Come and see” is an invitation I can offer for others to see who Jesus really is, to suspend their judgments, preconceived notions, or negative experiences of the Church, and journey to the place of encounter with a Person who is not just waiting to be found, but is the One in pursuit. When I extend this simple invitation, the pressure is no longer on me to have all the answers. It’s God’s job, and His deepest desire, to show people that His Son is the Answer (...) “come and see” means an offer to faithfully accompany others as they walk the path toward Christ. It means rejoicing with them when they rejoice and weeping wi...
Catechismo della Dottrina Cristiana, detto di San Pio X
Vi segnaliamo questa iniziativa che ci pare particolarmente importante, visto che il 15 settembre, festa della Beata Vergine Addolorata, potremo offrire a lei «[…] ogni pena, ogni sacrificio, ogni gioia, ogni preghiera, tutto, […] così che Ella, abbellendo la nostra misera offerta con le sue mirabili virtù, l’offrirà a Dio per le vocazioni sacerdotali e per i Sacerdoti.»
Vi vill uppmärksamma detta initiativ som verkar särskilt viktigt för oss, eftersom vi den 15 september kommer att kunna erbjuda henne den välsignade jungfrun Addoloratas högtid «[… ] varje smärta, varje offer, varje glädje, varje bön, allt, […] ] så att Ella, förskönar vårt eländiga offer med sina mirakulösa dygder, ska erbjuda det till Gud för prästens kallelse och för prästerna.
11 tim ·
Ogni cattolico potrà aderire!
Per ulteriori informazioni
Varje katolik kommer att få vara med!
För mer information
https://www.soldatibva.it/…/giornata-sacerdotale-offri…
· ·
Giornata sacerdotale: offri la tua giornata
SOLDATIBVA.IT
Giornata sacerdotale: offri la tua giornata
Il 15 settembre, nel giorno della festa della Beata Vergine Addolorata, si terrà la ”Giornata sacerdotale”.
Sveti Franjo Asiški
15 tim
·
SVETI AUGUSTIN
Nećemo se previše baviti njegovim životom, budući da je on manje više poznat. Od javnog bludnika, grešnika, čovjeka koji je robovao požudama svake vrste, kao i manihejskom praznovjerju – do jednoga od najvećih teologa u povijesti, čija su djela oblikovala zapadnu civilizaciju u samim njenim temeljima. A sve to posredstvom svoje svete majke Monike, koja je punih trideset godina strpljivo i ustrajno zalijevala suzama sve sinove opačine i molila za njegovo obraćenje, da bi joj Bog na kraju uslišio molitve na tako predivan način.
Radije nego da trošimo riječi na to, pokušat ćemo se usredotočiti na nekoliko crtica, nekoliko stvari po kojima bi Augustin mogao biti (naposljetku i jest) aktualan i u današnjem vremenu, i zbog kojih bi trebao biti jedan od rado viđenih gostiju u svakoj kršćanskoj obitelji, makar po jednom svojem djelu – “Ispovijestima“. Osvrnut ćemo se tako na nekoliko njegovih citata, misli, koje ga izravno povezuju sa svijetom današnjice.
Počnimo s jednim od najpoznatijih i najčešće navođenih Augustinovih citata:
“Kasno sam te uzljubio, Ljepoto, tako stara i tako nova. A eto, Ti si bio u meni, a ja izvan sebe. Ti si bio sa mnom, a ja nisam bio s Tobom. Zvao si me i vikao, probio si moju gluhoću. Zabljesnuo si, sijevnuo si i rastjerao moju sljepoću. Prosuo si miomiris, a ja sam ga upio pa uzdišem za Tobom. Okusio sam ga pa gladujem i žeđam. Dotaknuo si me i ja gorim za mirom Tvojim.”
Mislim da nećemo pogriješiti, ako samouvjereno ustvrdimo kako nikada u povijesti nitko nije tako dobro izrekao što znači robovati svijetu i nakon dugotrajnog robovanja istome, napokon otkriti Boga. Grešnik koji se obratio u 29. godini života, Augustin je zaista bio grešnik najgore vrste. Nije kod njega bilo nekakvih duševnih nesavršenosti, s kakvima su borbe vodili veliki svetci i blaženici. On je bio čovjek koji je u potpunosti robovao svijetu. Tijelu. Budimo sada malo agresivni i recimo: žderao je, pio, bludničio po javnim kućama…, uistinu, kretao se putem prema vječnoj smrti.
Ali Bogu ništa nije nemoguće. Bog želi da se svatko spasi. I on dotiče Augustina.
I što se događa, što Augustin čini?
Potpuno svlači sa sebe onoga starog čovjeka kojemu je robovao i piše “najveličanstveniju pjesmu pokajnicu ikada napisanu” – svoje “Ispovijesti”. U kojoj bez ustezanja svojom dušom progovara Bogu – izričući SVE. U trenu kad piše da je Bog bio u njemu, a on, Augustin izvan sebe – ne možemo se ne sjetiti Pavlovih riječi o tome kako je duša svetište, hram, u kojemu Bog prebiva, i kako vrijeđajući tijelo vrijeđamo i Boga koji u njemu skriven prebiva. Augustin priča upravo o tome. Mogli bismo reći da je njegova misao: “Ti si bio u meni, a ja koji to nisam znao – neprestano sam te vrijeđao…” Ali Gospodin zove. I eto opet bi nam u pamćenje mogao doći jedan citat evanđelja: “Glas VIČE u pustinji… pripravite put Gospodinu…” Bog živi napokon je toliko glasno viknuo da je njegov uzvik ušao u tvrde uši Augustinove. A što se tada događa? Sjetimo se apostola Pavla pred Damaskom u trenu kada susreće Krista. Sjetimo se pada na zemlju, Pavlove sljepoće, uzrokovane gledanjem u Istinu samu… Pa zar se nije to na neki način dogodilo i Augustinu? Nije li se blagoslovljena i umirujuća svjetlost Milosti, koju poznaju svi oni koji Boga svojim životom traže, razlila po njemu, čineći ga GLADNIM Kruha Života, čineći ga ŽEDNIM Vode Vječne? Za kraj, ovaj dio promišljanja zaključimo – zadnjom rečenicom. “Dotaknuo si me i ja gorim za mirom Tvojim.” Taj Plamen, o kojemu se ovdje priča, zaista je nemoguće opisati. Njega duša mora iskusiti. To je naime onaj stadij kada duša želi LJUBITI, tražiti Boga, naći ga, kada želite sve, ali tako da nemate ništa, jer znate da je SVE jedino u Bogu, to je onaj osjećaj kada gdje god prolazite sijete oganj ljubavi koja obasjava noć onih duša koje lutaju, i koje vas često gledaju, i možda ne razumiju na pravi način to što se događa s njima ili sa vama, odakle vam takva snaga – ali VI GORITE i vaše srce prepuno je i preveliko – jer prebiva u Nemjerljivome.
Na drugom pak mjestu, Augustin je zapisao ovako:
“Bog, koji te je stvorio bez tebe, neće te i spasiti bez tebe!”
Ovoga puta imamo možda kraću i sažetiju misao pred sobom, ali to je ne čini ništa manje vrijednom, dubokom ili lijepom. Ta je li itko od nas bio prisutan u trenu vlastitoga stvaranja i je li itko od nas znao i utjecao na to kakav je otvorio oči na ovome svijetu i kakav ga promatra? Nije li Bog u početku vremena znao svakoga od nas, ljubljeno svoje dijete, do u najmanje tančine? Svatko od nas prvo je, naime, stvoren, od volje Božje, a zatim od volje tjelesne i volje muževlje. Ima li boljega pokazatelja od toga da na cijelome svijetu zaista ne postoje niti će ikada postojati dva ista čovjeka? Uistinu, slični postoje – ali identični ne. Zar je moguće u čitavoj povijesti ljudskoga roda ne ponoviti dva ista primjerka (da to kažemo na način primjereniji biološko-evolucijskom)? Bogu je SVE moguće.
Uistinu smo dakle stvoreni bez nas samih. Ali spašeni nikako nećemo biti bez nas. Jer spasenje jest naš život, naše poslanje, ono zbog čega smo ovdje. Vodimo li se teološkim principima, sve što je na ovom svijetu, jest od Boga stvoreno, samo zato da služi čovjeku, i dobro je u tolikoj mjeri dok čovjeku valjano služi i dok ga ne odvraća od Boga. A što je čovjekova zadaća? U vječnost klicati dobroti, milosrđu i pravdi Jahvinoj. Ako Boga odaberemo i za Njim pođemo – naša borba neće prestati sve dok se naša duša ne odijeli od tijela.
Biti kršćanin nije laka zadaća i čuvati Kristovu Riječ gorka je besjeda ljudskim ušima i pozvani smo neprestano raditi na sebi, neprestano se mijenjati, neprestano napredovati, neprestano Boga tražiti, postajati savršeniji u ljubavi, prema Njemu i prema bližnjemu, iako je jedna od najjasnijih postavki teologije da se Boga ne može ljubiti ako se ne ljubi bližnjega, i obratno.
Svakoga jutra od ustajanja do lijeganja neprestano se borimo. Protiv sebe, protiv svijeta, protiv napasti kojima smo izloženi. Na trenutke nas oluje bacaju, padamo, dižemo se, koprcamo se, gušimo, plivamo, hvatamo se za razne slamke spasa… I to je dobro. Jer je ljudski. Uistinu, na borbu smo pozvani – da nauk Kristov živimo i obdržavamo. A boriti se ne možemo ako smo mlaki, ako smo nikakvi, bljutavi… Nije li pisano: “Jer ako si niti vruć niti hladan… ispljunut ću te iz svojih usta…” Boriti se ne možemo ako u odsudnom trenutku napustimo bojno polje. Bori se cijelim životom i biva se ranjen i gube se bitke, ali duša nikad ne smije toliko klonuti da bi pristala izgubiti rat. “Obucite svu opremu Božju da se mognete oduprijeti lukavstvima đavlovim. Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovništava, protiv Vlasti, protiv upravljača ovoga mračnoga svijeta, protiv zlih duhova po nebesima. Zbog toga posegnite za svom opremom Božjom da uzmognete odoljeti u dan zli i održati se kada sve nadvladate. Držite se dakle!” Tako nas poziva sveti Pavao. Stoga, postavimo se u prve redove, ne bojmo se i nemajmo nikakva straha, jer iza naših leđa je vojska Kristova. Zaista, bez nas i naše borbe – nema niti spasenja.
I posljednja Augustinova misao na koju ćemo se osvrnuti jest:
“Odmakne li se pravda, što su kraljevstva ako ne razbojničke družine? Jer što su drugo razbojničke družine negoli mala kraljevstva?… Ta družina je skupina ljudi kojom vođa upravlja, vezani su zajedničkim ugovorom, plijen dijele po uglavljenu zakonu.”
Ovdje se nećemo previše zadržavati, možda ponajviše zbog odlike inteligentna čovjeka, da se sa malo stvari kaže očito. Mislim da je svima jasno na što ovdje cilja autor ovoga teksta, a i na što je Augustin ciljao. Umjesto da razlažemo ovu misao, postavit ćemo jednu hipotetsku situaciju. Svaka sličnost sa stvarnim događajima i osobama je NAMJERNA.
Nego, hajdemo… Imamo zamišljenu državu, kojom bi mogli teći med i mlijeko. Država je doživjela nevjerojatno snažno nacionalno buđenje i odlučila se odabrati demokraciju. Ali avaj, stanovnici države nisu znali kako je demokracija, barem ona bez Boga, samo mit. I imamo hipotetske stanovnike države koje ćemo ovdje imenovati posve uobičajenim imenima: Mirka, Pavla, Mariju, Petra, Kristinu, Ivana… oni se uzdaju u demokraciju i izriču svoje mišljenje. Nasuprot našoj veseloj družini koju smo imenovali imamo, recimo,Janka i Marka, koji su predstavnici demokracije u koju Mirko, Petar i ostali vjeruju. Naša družina želi da se čuje i njezin glas i ako štogod nije pravedno, ona će reagirati, a naši frendovi Janko i Marko će najprije reći nešto pametno, možda odglumiti kako im je donekle i stalo do prosvjeda naše ekipe, ali će na koncu učiniti kako sami žele – jer demokracija jest u njihovim rukama i oni je izmišljaju i kroje kako im se sviđa. Ponajviše zato što demokraciju ne poznaju i jer su uglavnom samo “razbojnička družina” koja demokraciju koristi kao zgodnu igricu i ime za vlastito ostajanje na jaslama koje redovito i mukotrpno puni naša ekipa koju smo imenovali. Treba li što više reći o ovome citatu i Augustinovoj pronicavosti i aktualnosti i u današnjem vremenu?
Za kraj, dopustit ću si luksuz da vam otvoreno preporučim knjigu. Svako katoličko kućanstvo koje radi na svojoj duhovnosti, trebalo bi posjedovati barem nekakvu duhovnu literaturu. Dalo bi se raspraviti što bi osim Biblije moglo ući u taj izbor i što bi trebalo biti na toj polici. Svakako i “Božanski časoslov” ne bi bio naodmet, možda “Nasljeduj Krista”, razni molitvenici, to sve ovisi o profilu osoba i njihovoj spremnosti da se ponekad udube u čitanje duhovnog štiva (što je uostalom također jedan od oblika molitve), ali djelo koje najtoplije preporučam za vašu zbirku, svakako jesu i “Ispovijesti” svetog Augustina, istinsko remek djelo svjetske književnosti (da, uistinu se ne misli samo na duhovnu katoličku literaturu, nego zaista književnost općenito…) Čitajući stranice grozničavog Augustinova ispovijedanja Bogu, jasno u njima možemo pratiti dušu koja stremi Bogu do najsitnijeg svojeg djelića, koja je svjesna od koga je sazdana i kamo se zaputila. Čitajući te stranice, polako možemo osjetiti oganj koji ispunja i nas – Silu Odozgor. “Poslat ću vam Tješitelja…” Kažu crkveni pisci i mistici da je Duh Sveti došao sa snagom Oca, mudrošću Sina i svojom vlastitom Blagošću. Iz Augustinovih “Ispovijesti” odsijeva upravo takav Duh Sveti, koji se poput plamenih jezika spušta na svakoga od nas, dajući nam svojega Ognja Istine, budeći naše duše i mećući nam poput Učitelja u usta prave riječi kojima ćemo naviještati, propovijedati i hvaliti Boga u svijetu u kojem se nalazimo. Svijetu koji treba zapaliti Ognjem Ljubavi i Istine. Baš kao što je to učinio sveti Augustin u svoje vrijeme…
Gilla
Den 29 augusti 2023, tisdag
Johannes döparens martyrium
Helgon: Johannes döparens martyrium
Johannes döparens stora högtidsdag är hans födelsedag (24 juni), men från 5/600-talen ägnas också en dag åt minnet av hur han avrättades på Herodes order och Herodias önskan.
Dagens bön:
Gud, vår Fader, du gjorde den helige Johannes döparen till Kristi förelöpare i såväl födelsen som döden. Låt oss kämpa för att tron bevaras ren och oavkortad med samma glöd som gjorde honom till en sanningens och rättvisans martyr.
Warning: Undefined array key ”hl2k” in /customers/d/2/d/oblates.se/httpd.www/liturgia/liturgiD.php on line 223
Läsningar: Jer 1:17-19, Ps 71, Mark 6:17-29
Första läsningen
Jer 1:17–19
(Stå upp och tala till dem allt vad jag befaller dig:
var inte förfärad för dem)
Läsning ur profeten Jeremias bok.
Herrens ord kom till mig, han sade: »Så omgjorda nu du dina höfter, och stå upp och tala till dem allt vad jag befaller dig. Var inte förfärad för dem, för att jag inte må låta vad förfärligt är komma över dig inför dem. Ty se, jag själv gör dig i dag till en fast stad och till en järnpelare och en kopparmur mot hela landet, mot Judas kungar, mot dess furstar, mot dess präster och mot folket i allmänhet, så att de inte skall bli dig övermäktiga, om de vill strida mot dig. Ty jag är med dig, säger Herren, och jag vill hjälpa dig.«
Så lyder Herrens ord.
Responsoriepsalm
Ps 71:1–4a, 5–6b, 15ab, 17 (R. 15)
R. Min mun skall förkunna din rättfärdighet.
Till dig, Herre, tar jag min tillflykt,
låt mig aldrig komma på skam.
Rädda och befria mig i din rättfärdighet,
hör min bön och hjälp mig. R.
Var mig en klippa där jag får bo
och dit jag alltid kan fly,
ty du har lovat mig din hjälp,
du är mitt bergfäste och min borg.
Min Gud, befria mig ur den gudlöses våld. R.
Du, Herre, min Gud, är mitt hopp,
min tillförsikt alltifrån min ungdom.
Du har varit mitt stöd ända från moderlivet,
du har förlöst mig ur min moders liv. R.
Min mun skall förkunna din rättfärdighet,
hela dagen din godhet.
Gud, du har undervisat mig ända från min ungdom,
och än i dag förkunnar jag dina under. R.
Halleluja
Matt 5:10
Saliga de som förföljs för rättfärdighetens skull,
dem hör himmelriket till.
Evangelium
Mark 6:17–29
(Jag vill att du genast ger mig Johannes döparens huvud på ett fat)
Läsning ur det heliga evangeliet enligt Markus.


Vid den tiden hade Herodes låtit gripa Johannes och sätta honom i fängelse. Anledningen till det var Herodias, hans bror Filippos hustru. Henne hade han gift sig med, och Johannes hade sagt till Herodes: »Det är inte tillåtet för dig att leva ihop med din brors hustru.« Därför var Herodias förbittrad på honom och ville döda honom, men kunde inte. Ty Herodes hade respekt för Johannes, som han visste var en rättfärdig och helig man, och skyddade honom, och när han hade hört honom kände han sig mycket osäker och ville höra mer av honom. Men en dag kom hennes tillfälle, och det var när Herodes firade sin födelsedag med ett gästabud för sina stormän och överstarna och de främsta i Galileen. Herodias dotter kom då in och dansade så att Herodes och hans gäster blev förtjusta. Kungen sade till flickan: »Be mig om vad du vill, och du skall få det.« Och han lovade och svor: »Vad du än ber mig om skall jag ge dig, om det så vore halva mitt rike.« Då gick hon ut och frågade sin mor: »Vad skall jag be om?« Hon svarade: »Johannes döparens huvud.« Flickan skyndade in till kungen och bad honom: »Jag vill att du genast ger mig Johannes döparens huvud på ett fat.« Kungen blev bedrövad, men för edens och gästernas skull ville han inte säga nej till henne utan skickade en livvakt med befallning att hämta Johannes huvud. Soldaten gick och halshögg honom i fängelset och kom sedan med hans huvud på ett fat och gav det åt flickan, och flickan gav det åt sin mor. Men när Johannes lärjungar fick reda på det, kom de dit och hämtade hans döda kropp och lade den i en grav.
Så lyder Herrens evangelium.
Du har skickat
Mary Anne
UTORAK SV. ANTI
Molitva svetom Anti u svakoj potrebi
Sveče cijeloga svijeta, moli za nas!
Spomeni se, sv. Ante, da si uvijek pomagao i tješio sve koji su se tebi utjecali u svojim potrebama. S čvrstim pouzdanjem preporučam se i ja tvom moćnom zagovoru kod Boga. Ne odbij moje prošnje i svojim posredovanjem kod Boga isprosi mi – ako je za dobro moje duše – milost… za koju te molim. Pomozi mi u ovoj mojoj potrebi i nevolji! Blagoslovi mene, moj rad, moju obitelj i sve moje drage, čuvaj nas od bolesti i pogibli duše i tijela! Sve nas krijepi da u boli i kušnji ostanemo čvrsti u vjeri i ustrajni u ljubavi. Amen.
LITANIJE SV. ANTI
Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!
Sveta Marijo, moli za nas!
Sveta Bogorodice, moli za nas!
Sveta Djevo Djevica, moli za nas!
Sveti Antune Padovanski, moli za nas!
Sveti Antune, miljeniče božanskoga Djeteta, moli za nas!
Sveti Antune, gorljivi apostole, moli za nas!
Sveti Antune, urese svoga svetog Reda, moli za nas!
Sveti Antune, diko svetoga Franje, moli za nas! Sveti Antune, ljubitelju siromaštva, moli za nas! Sveti Antune, učitelju pokornosti, moli za nas! Sveti Antune, ogledalo odricanja i mrtvljenja, moli za nas!
Sveti Antune, ljiljane djevičanstva, moli za nas! Sveti Antune, miomirisna posudo čistoće, moli za nas!
Sveti Antune, sjajna zvijezdo svetosti, moli za nas! Sveti Antune, uzore ćudorednosti, moli za nas! Sveti Antune, ognju ljubavi, moli za nas!
Sveti Antune, krasoto nebeska, moli za nas!
Sveti Antune, škrinjo zavjetna, moli za nas!
Sveti Antune, čuvaru božanskoga znanja, moli za nas!
Sveti Antune, trubljo evanđeoska, moli za nas! Sveti Antune, stupe Crkve, moli za nas!
Sveti Antune, učitelju istine, moli za nas!
Sveti Antune, vjesniče milosti, moli za nas!
Sveti Antune, revnitelju duša, moli za nas!
Sveti Antune, utočište zapuštenih, moli za nas! Sveti Antune, utjeho žalosnih, moli za nas!
Sveti Antune, uskrisitelju mrtvih, moli za nas!
Sveti Antune, iskorjenitelju opačina, moli za nas! Sveti Antune, uzore kreposti, moli za nas!
Sveti Antune, kladivo krivovjeraca, moli za nas! Sveti Antune, svjetlo nevjernika, moli za nas!
Sveti Antune, ispitatelju srdaca, moli za nas!
Sveti Antune, mučeniče željom, moli za nas!
Sveti Antune, trepete zlih duhova, moli za nas! Sveti Antune, nalazniče izgubljenih stvari, moli za nas!
Sveti Antune, slavni čudotvorče, moli za nas!
Sveti Antune, sveče čitavoga svijeta, moli za nas!
Milostiv budi, oprosti nam Gospodine.
Milostiv budi, usliši nas Gospodine.
Od svakoga zla, oslobodi nas, Gospodine!
Od svakoga grijeha,
Od zasjeda đavolskih,
Od kuge, glada i rata,
Od smrti vječne,
Po zaslugama sv. Antuna,
Po gorućoj ljubavi njegovoj,
Po revnom propovijedanju njegovu,
Po želji njegovoj za mučeništvom,
Po ustrajnosti njegovoj u poslušnosti, siromaštvu i čistoći,
Po žarkoj ljubavi njegovoj koja ga učini dostojnim da te kao maleno djetešce primi u ruke svoje,
Na dan sudnji, mi grešnici, tebe molimo, usliši nas!
Da se dostojiš na pravu nas pokoru ganuti, tebe molimo,
Da se dostojiš oganj svete ljubavi svoje u nama upaliti, tebe molimo,
Da se dostojiš svetoga Antuna za zaštitnika i zagovornika nama darovati, tebe molimo,
Da se dostojiš po zaslugama svetoga Antuna pravo nam pokajanje, duboku poniznost i dar svetoga razmišljanja podijeliti, tebe molimo,
Da se dostojiš po zagovoru svetoga Antuna pomoći nas da đavla, svijet i tijelo uzmognemo potpuno nadvladati, tebe molimo,
Da se dostojiš sve one pomoći koji svetoga Antuna u svojim nevoljama zazivaju, tebe molimo, Da se dostojiš uslišiti nas, tebe molimo,
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!
– Moli za nas sveti Antune. – Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se.
Svemogući, vječni Bože, koji si svetoga Antuna odlikovao obilatim milostima i sjajnim čudesima: udijeli nam milost da sve što god od tebe po njegovim zaslugama ištemo, po njegovu moćnom zagovoru zastalno primimo. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Gilla
Our Catholic Faith
3 Our Catholic Faith
3 Votes
Our Catholic Faith is a gift of the Father given to us by the Son through the Holy Spirit. We often forget that it is thanks to the blood of the martyrs that the Faith was strengthened.
The Faith is built on the blood of the martyrs. For centuries, Catholic men, women, and children have chosen death rather than deny Christ. Yet, how easy it is for us, in our politically correct world and our inclusive society, to hide our Faith or misrepresent it.
It is not that we are opposed to inclusion and to social graces. But there is a right way and a wrong way to welcome those who believe differently from us.
Political correctness and inclusion must never deny or hide the truth. Christ demands that we treat everyone with respect. Even in the case of a non-believer there exists a hunger for the transcendent. The transcendent points to God, even when people profess to deny the existence of God. That little light that seeks to understand a God who is denied, that little light is actual grace that God gives to humanity so that we may seek and find Him.
Justice demands that we speak up for Christ and the Catholic faith when societal norms and politeness try to impose upon us that which is contrary to God’s plan for humanity. It is not within our ability to question God, much less to re-design truth so as to include everyone. Inclusion and political correctness must be built on justice and fidelity to God.
The Seraphic Father binds us to the True Faith
Share this:
EmailPrintFacebookTwitterPress ThisWhatsApp
PUBLISHED IN: CHARITY CHRISTIAN SPIRITUALITY CHURCH HUMAN BEHAVIOR JUSTICE MINISTRY OBEDIENCE POLITICS RELIGIOUS LIFE SUPERIOR’S DESK THEOLOGY ON JANUARY 19, 2020 AT 4:40 PM COMMENTS (2)
The URI to TrackBack this entry is: https://franciscansoflife.com/2020/01/19/our-catholic-faith/trackback/
RSS feed for comments on this post.
2 CommentsLeave a comment
On January 20, 2020 at 11:07 AM Cecilia said:
Excellent filled with truth!
Reply
On January 27, 2020 at 8:03 PM Susan said:
Thank you for your post. Susan
Judisk kalender
För att se Shabbat Times klicka här för att ställa in din plats
måndag, augusti 28, 2023
11 Elul, 5783
Dag Vecka Månad År Lista
Halachic Times (Zmanim)
För att se Halachic Times klicka här för att ställa in din plats
Torah-läsning
Ki Tavo: Femte Mosebok 26:1-15
Judisk historia
Slutförandet av Beit Yosef (1542)
År 1522 började rabbin Yosef Caro skriva Beit Yosef, hans berömda kommentar till Arba Turim, Yaakov Ben Ashers omfattande halachiska kod. Han började skriva denna kommentar i Adrianopel, Turkiet, och fortsatte under de kommande tjugo åren, under vilken tid han flyttade till Safed, Israel. Han avslutade det monumentala arbetet den 11: e Elul. Det tog ytterligare tio år innan skrifterna publicerades.
Rashabs äktenskap (1875)
Äktenskap mellan den femte Rebbe av Chabad-Lubavitch, Rabbi Sholom DovBer Schneersohn (“Rashab”, 1860-1920), med Rebbetzin Shterna Sarah Schneerson (1860-1942).
Lagar och sedvänjor
Elul högtidsdagar
Som den sista månaden i det judiska året är Elul traditionellt, en tid av introspektion och inventering – en tid att granska sin gärningar och andliga framsteg under det gångna året och förbereda sig för det kommande “Dagar av Vördnad” av Rosh HaShanah och Yom Kippur.
Som månaden för gudomlig barmhärtighet och förlåtelse (se “Idag i judisk historia” för Elul 1) det är en mycket lämplig tid för teshuvah (“återvända” till G-d), bön, välgörenhet och ökad Ahavat Yisrael (kärlek till en medjude) i strävan efter självförbättring och komma närmare G-d. Chassidisk mästare Rabbi Schneur Zalman från Liadi liknar månaden Elul till en tid då “kungen är i fält” och, till skillnad från när han är i det kungliga slottet, “alla som så Önskningar tillåts möta honom, och han tar emot dem alla med en glad ansikte och visar ett leende ansikte för dem alla.”
Specifika Elul-seder inkluderar det dagliga ljudet av shofar (rams horn) som en kallelse till omvändelse. Baal Shem Tov införde seden att recitera ytterligare tre kapitel i Psaltaren varje dag, från den 1: a Elul till Yom Kippur (på Yom Kippur de återstående 36 kapitlen reciteras och kompletterar därmed hela Psaltaren). Klicka nedan för att se dagens Psaltaren.
Kapitlet 31
Kapitlet 32
Kapitlet 33
Elul är också tiden att få sin tefillin och mezuzot kontrollerad av en ackrediterad skrivare för att säkerställa att de är i gott skick och lämpliga för användning.
Länkar: Mer om Elul
Dagliga studier
Chumash Parshat Ki Tavo, 2: a delen (Devarim (Femte Moseboken) 26:12-26:15)
Psaltaren Kapitlen 60-65
Tanya Iggeret HaKodesh, slutet av Epistel 12
Rambam 3 kapitel, 1 kapitel, Sefer Hamitzvot
Hayom Yom Dagens Hayom Yom
Daglig tanke
Två sinnen
En kvinnas sinne och en mans sinne är två distinkta sinnen i sin kärna. Och bara med båda kan det finnas en värld.
Det började när G-d bestämde sig för att skapa en värld. När han gjorde det tog han två perspektiv. Han såg världen utifrån, som dess Skapare. Och han såg världen inifrån, som livets energi.
Från det första perspektivet härstammar människans sinne; från den andra, kvinnans sinne.
Det är därför mannen har makten att erövra och underkuva, men han har inte kvinnans känsla för den andra.
Det är därför kvinnan känner den andra. Hon erövrar inte, hon vårdar. Men hennes ljus är tätt begränsat.
När de knyter an till varandra släpper mannen lös kvinnans ljus, och kvinnan lär mannen att känna den andra. I den föreningen lyser själva essensen av allt som är heligt och gudomligt.
Sefer ha-Likkutim (Ari), Shemot; Sefer ha-Maamarim 5652, s. 118.
Our Catholic Faith is a gift of the Father given to us by the Son through the Holy Spirit. We often forget that it is thanks to the blood of the martyrs that the Faith was strengthened.
The Faith is built on the blood of the martyrs. For centuries, Catholic men, women, and children have chosen death rather than deny Christ. Yet, how easy it is for us, in our politically correct world and our inclusive society, to hide our Faith or misrepresent it.
It is not that we are opposed to inclusion and to social graces. But there is a right way and a wrong way to welcome those who believe differently from us.
Political correctness and inclusion must never deny or hide the truth. Christ demands that we treat everyone with respect. Even in the case of a non-believer there exists a hunger for the transcendent. The transcendent points to God, even when people profess to deny the existence of God. That little light that seeks to understand a God who is denied, that little light is actual grace that God gives to humanity so that we may seek and find Him.
Justice demands that we speak up for Christ and the Catholic faith when societal norms and politeness try to impose upon us that which is contrary to God’s plan for humanity. It is not within our ability to question God, much less to re-design truth so as to include everyone. Inclusion and political correctness must be built on justice and fidelity to God.
The Seraphic Father binds us to the True Faith
Share this:
EmailPrintFacebookTwitterPress ThisWhatsApp
PUBLISHED IN: CHARITY CHRISTIAN SPIRITUALITY CHURCH HUMAN BEHAVIOR JUSTICE MINISTRY OBEDIENCE POLITICS RELIGIOUS LIFE SUPERIOR’S DESK THEOLOGY ON JANUARY 19, 2020 AT 4:40 PM COMMENTS (2)
The URI to TrackBack this entry is: https://franciscansoflife.com/2020/01/19/our-catholic-faith/trackback/
RSS feed for comments on this post.
2 CommentsLeave a comment
On January 20, 2020 at 11:07 AM Cecilia said:
Excellent filled with truth!
Reply
On January 27, 2020 at 8:03 PM Susan said:
Thank you for your post. Susan
Your comment is awaiting moderation.
GUD VÄLSIGNE Från SVERIGE HKM STEPINAC MISIJA HR GÖTEBORG trossamfundet Judisk kalender
För att se Shabbat Times klicka här för att ställa in din plats
måndag, augusti 28, 2023
11 Elul, 5783
Dag Vecka Månad År Lista
Halachic Times (Zmanim)
För att se Halachic Times klicka här för att ställa in din plats
Torah-läsning
Ki Tavo: Femte Mosebok 26:1-15
Judisk historia
Slutförandet av Beit Yosef (1542)
År 1522 började rabbin Yosef Caro skriva Beit Yosef, hans berömda kommentar till Arba Turim, Yaakov Ben Ashers omfattande halachiska kod. Han började skriva denna kommentar i Adrianopel, Turkiet, och fortsatte under de kommande tjugo åren, under vilken tid han flyttade till Safed, Israel. Han avslutade det monumentala arbetet den 11: e Elul. Det tog ytterligare tio år innan skrifterna publicerades.
Rashabs äktenskap (1875)
Äktenskap mellan den femte Rebbe av Chabad-Lubavitch, Rabbi Sholom DovBer Schneersohn (“Rashab”, 1860-1920), med Rebbetzin Shterna Sarah Schneerson (1860-1942).
Lagar och sedvänjor
Elul högtidsdagar
Som den sista månaden i det judiska året är Elul traditionellt, en tid av introspektion och inventering – en tid att granska sin gärningar och andliga framsteg under det gångna året och förbereda sig för det kommande “Dagar av Vördnad” av Rosh HaShanah och Yom Kippur.
Som månaden för gudomlig barmhärtighet och förlåtelse (se “Idag i judisk historia” för Elul 1) det är en mycket lämplig tid för teshuvah (“återvända” till G-d), bön, välgörenhet och ökad Ahavat Yisrael (kärlek till en medjude) i strävan efter självförbättring och komma närmare G-d. Chassidisk mästare Rabbi Schneur Zalman från Liadi liknar månaden Elul till en tid då “kungen är i fält” och, till skillnad från när han är i det kungliga slottet, “alla som så Önskningar tillåts möta honom, och han tar emot dem alla med en glad ansikte och visar ett leende ansikte för dem alla.”
Specifika Elul-seder inkluderar det dagliga ljudet av shofar (rams horn) som en kallelse till omvändelse. Baal Shem Tov införde seden att recitera ytterligare tre kapitel i Psaltaren varje dag, från den 1: a Elul till Yom Kippur (på Yom Kippur de återstående 36 kapitlen reciteras och kompletterar därmed hela Psaltaren). Klicka nedan för att se dagens Psaltaren.
Kapitlet 31
Kapitlet 32
Kapitlet 33
Elul är också tiden att få sin tefillin och mezuzot kontrollerad av en ackrediterad skrivare för att säkerställa att de är i gott skick och lämpliga för användning.
Länkar: Mer om Elul
Dagliga studier
Chumash Parshat Ki Tavo, 2: a delen (Devarim (Femte Moseboken) 26:12-26:15)
Psaltaren Kapitlen 60-65
Tanya Iggeret HaKodesh, slutet av Epistel 12
Rambam 3 kapitel, 1 kapitel, Sefer Hamitzvot
Hayom Yom Dagens Hayom Yom
Daglig tanke
Två sinnen
En kvinnas sinne och en mans sinne är två distinkta sinnen i sin kärna. Och bara med båda kan det finnas en värld.
Det började när G-d bestämde sig för att skapa en värld. När han gjorde det tog han två perspektiv. Han såg världen utifrån, som dess Skapare. Och han såg världen inifrån, som livets energi.
Från det första perspektivet härstammar människans sinne; från den andra, kvinnans sinne.
Det är därför mannen har makten att erövra och underkuva, men han har inte kvinnans känsla för den andra.
Det är därför kvinnan känner den andra. Hon erövrar inte, hon vårdar. Men hennes ljus är tätt begränsat.
När de knyter an till varandra släpper mannen lös kvinnans ljus, och kvinnan lär mannen att känna den andra. I den föreningen lyser själva essensen av allt som är heligt och gudomligt.
Sefer ha-Likkutim (Ari), Shemot; Sefer ha-Maamarim 5652, s. 118.
Gilla
MOLITVA SV. MARTI
Molitva
MOLITVA SVETOJ MARTI
O, Sveta Marto, ti divna ženo!
Tebi se utječem u mojim nevoljama
i uzdam tvojoj pomoći u mojim iskušenjima.
Ponizno te molim da me utješiš u mojim brigama i teškoćama.
Po velikoj radosti koja ti je ispunila srce
kad si u svom domu u Betaniji pružila utočište Spasitelju svijeta,
molim te zagovaraj moju obitelj da sačuvamo Boga u svojim srcima
i da budemo pošteđeni oskudice,
a osobito te molim za milost: (tu kažemo nakanu na koju molimo.)
Oče naš…
Zdravo Marijo…
Slava Ocu…
i 3x «Sveta Marto moli za nas».
(Ova molitva moli se devet utoraka)